HERCEG NOVI

Podignut je na samom ulazu u Bokokotorski zaliv. Obuhvata povrsinu od 235 km2 a u njemu zivi oko 30000 stanovnika. U osobenosti Herceg Novog spadaju i njegova klima i biljni svijet. Tesko da igdje na manjem prostoru postoje vece klimatske razlike nego ovdje, gdje covjek moze istovremeno da uziva u toplom primorskom suncu i da istovremeno na okolnim planinama gleda snijeg. Herceg Novi je inace i grad cvijeca koje su njegovi mornari donosili iz svih krajeva svijeta. Narocito je poznat po mimozi, koja cvjeta usred zime (pocetkom februara) i u ciju se cast svake godine odrzavaju - Dani Mimoze. Medju bogatim kulturno istorijskim spomenicima su i poznate tvrdjave Forta Mare i Spanjola. Ima bogat zavicajni muzej i arhiv. Tu je i pomorski muzej "Kapetana Stumberga" u kome su smjesteni vrlo interesantni modeli starih brodova i drugi predmeti vezani za zivot pomoraca i etnografiju ovog kraja. Jos prije nekoliko decenija je u brosurama inoturoperatora zapisano da je Herceg Novi "kamena slika i remek-djelo civilizacija, ali i raskosna botanicka basta. Svoje bujno mediteransko zelenilo, tu cudnu scenografiju iza "Kapije Boke", stekao je, uglavnom, zahvaljuci generacijama pomoraca koji su s brojnih vijaca donosili sadnice palmi, oleandara, eukaliptusa, agava, kaktusa, bambusa, magnolija i ostalog egzoticnog rastinja. Kao "grad vjecnog zelenila, sunca i skalinada", svojevremeno ga je opisao i nobelovac Ivo Andric, i sam, poput mnogih pisaca, ostavljajuci svoju "jesen zivota" u Herceg Novom.

Utemeljio ga je bosanski kralj Tvrtko I, proljeca 1382. Gradom ce ga naciniti tek njegov nasljednik i sinovac Stjepan Vukcic - Kosaca, poznatiji kao Herceg Stjepan, po kome ce grad i dobiti danasnje ime. Uz susjedni Dubrovnik, Novi ubrzo postaje znacajan privredni, politicki i kulturni centar na moru.

Sem Turaka za njega su se otimali i Spanci, Mleci, Francuzi, Englezi, Rusi, Austrougari... Svaka je imperija i velesila ovdje ostavila znacajne civilizacijske tragove u brojnim fortifikacijskim, ali i sakralnim i drugim gradjevinama. Tako je Herceg Novi danas riznica raznorodnih stilova, od orijentalne arhitekture do baroka. Gradom dominiraju kule Forte mare, Spanjola, Kanli-kula... Sada su to, uglavnom, ljetnje pozornice na kojima se odvijaju programi vec tradicionalnih filmskih, muzickih i pozorisnih festivala. Reprezentativne spomenike i nasljedje iz stogodisnje vladavine Austrougarske predstavljaju tvrdjave na otocicu Mamula, te Prevlaka i Arza na samom ulazu u Bokokotorski zaliv.

Od sakralnih objekata dominatno mjesto zauzima Manastir Savina, jedno od najljepsih zdanja barokne arhitekture na Jadranu, gradnjom Male Crkve zacet jos 1030. godine. Iz vremena mletacke prevlasti znacajno mjesto zauzimaju i Crkve Sv. Jeronima, Sv. Antuna, Sv. Franje, a po znacaju uz njih je i Crkva Sv. Leopolda Mandica, rodjenog Novljanina.

TOPLA

Topla je na sredokraci izmedju Herceg Novog i Igala. Samo ime otkriva da je ovo suncana oaza "zasijana" brojnim spomenicima kulture. U Toploj su se ugnijezdile i crkve Sv. Djordja i Sv. Spasa, u cijoj je blizini i stara skolska zgrada. Pod krovom ovog drevnog kamenog zdanja, obnovljenog 1999. cuva se i uspomena na prve djacke dane crnogorskog pjesnika i vladike Petra II Petrovica NJegosa. Tu, kod kaludjera Josipa Tropovica, buduci pjesnik svjetskog glasa i zacetnik savremene Crne Gore stekao je svoje osnovno skolsko obrazovanje.

IGALO

Ovdje su mnogi dolazili kao beznadezni slucajevi u invalidskim kolicima, a vracali se na vlastitim, zdravim nogama! Igalo je vec decenijama jedno od najpoznatijih ljecilisnih centara kod nas i u svijetu. Sve do sezdesetih godina ovog vijeka bilo je to rijetko naseljeno seoce, da bi u potonjih pet decenija izraslo u gradic koji se prakticno svojim krovovima spojio s Herceg Novim. Iz Igala se brodicima brzo stize na izletista Njivice, Zanjic, te u tajanstvenu Plavu spilju koju su mnogi dozivjeli kao "hram boga mora".
Na dokazano ljekovitom igalskom blatu izgradjen je savremeni Mediteranski zdravstveni centar, u kom odjenom moze da se lijeci i rekreira vise od hiljadu pacijenata. Posebno je cuveno po lijecenju reumatskih oboljenja. Tradicionalno, najcesci korisnici igalskih blagodeti su Skandinavci, narocito Norvezani. Lijek za svoje reumatske i ostale boljke ovdje su trazili i nalazili mnogi znameniti ljudi - krunisane glave, princevi i kraljevi. Cest gost Igala bio je i predsjednik bivse SFRJ, Josip Broz Tito. Za njegove potrebe, uz Institut je izgradjena vila "Galeb", danas rezidencijalni objekat Vlade RCG za visoke goste.